Poljoprivreda

Najveći dio površina u selu Branešci zauzimaju obradive njive i pašnjaci što daje dobre pretpostavke za razvoj poljoprivrede. Ne raspolaže se tačno podacima koliko ima obradivih površina, ali prema gruboj procjeni ima oko 1.200 hektara ili 12.000 duluma obradivih površina. To je svakako dovoljno kako bi braneški domaćini mogli izdržavati svoje porodice, a višak robe plasirati na domaće i inostrano tržište.

 

Postojeća zemljoradnička zadruga “Sloga” okuplja oko 50 poljoprivrednika ali proizvodnja još nije organizovana na nivou ozbiljnih subjekata.

 

Na poljoprivredu je moguće gledati kao na izdržavanje zemljoradnjom, odnosno proizvodnju tek dovoljno hrane da se zadovolje potrebe zemljoradnika/poljoprivrednika i njihovih porodica, što je slučaj sa braneškom poljoprivredom. Međutim u svijetu je zastupljeniji drugi vid poljioprivrede, takozvane komercijalne poljoprivrede i cilj je da se poljoprivreda u selu usmjeri u tom pravcu. Glavni cilj je sticanje novčane dobiti obrađivanjem zemlje u svrhu prinosa ljetine, komercijalni uzgoj domaćih životinja (gazdinstvo), ili i jedno i drugo.

 

Ratarstvo

 

Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značenje ratarstva sastoji se u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

 

Selo Branešci jedno je od najbogatijih sela u opštini Čelinac u proizvodnji ratarskih kultura. Najviše se sije kukuruz, ozimne žitarice, ali i ljekovito bilje.

Prema procjenama braneških poljoprivrednika u selu se sije oko 600 do 700 hektara ili 6.000 do 7.000 duluma zemljišta.

 

Kukuruz se u Branešcima zasije na oko 250 hektara ili 2.500 duluma. Pšenica-trikitale, koja se najviše koristi za ishranu stoke se zasije na oko 100 hektara ili 1.000 duluma. Na sve ostale kulture - pšenicu, raž, ječam, ljekovito bilje i povrće zasadi se oko 100 hektara ili 1.000 duluma.

 

Velike količine pašnjaka se kose i od njih se sprema sušena trava (sijeno) za prehranu stoke. Procjenjuje se da se trava kosi na oko 200 hektara ili 2.000 duluma.

 

Stočarstvo

 

Stočarska proizvodnja u Branešcima svedena je na primarnu proizvodnju (za potrebe domaćinstva), bez organizovane proizvodnje.

Prisutno je nekoliko manjih farmi muznih krava čije se mlijeko plasira na tržište nekoliko mljekara. Godišnje se u Branešcima prozvede i mljekarama preda oko 100.000 litara mlijeka.

 

Stočni fond Branešaca je najbogatiji govedima pa se procjenjuje da u selu ima oko 800 muznih krava, 1200 ovaca i nekoliko hiljada svinja. 
U selu je registrovana i jedna živinarska farma "Damjanović" koja se bavi proizvodnjom jaja, mladih pilića i tovom pilića.

 

Branešci imaju nekoliko otkupnih stanica mlijeka od koji su najznačajnija stanica u sklopu "Božić prometa" kao i kod kuće Vinka Šikanjića. 

 

Voćarstvo

 

Voćarstvo u Branešcima svodi se na proizvodu domaćih bijelih i plavih šljiva, jabuka, te nešto manje krušaka i oraha. Od šljiva se pravi domaća rakija, a od plavih pekmez, slatko i sušene šljive. Još nema organizovane voćarske proizvodnje što je šteta s' obzirom na pogodnost klime za razvoj ove poljoprivredne grane.

 

Pčelarstvo

 

Izuzetno povoljni klimatsko-vegetacijski uslovi, brdovitost terena sa raznovrsnom pašom za pčele, velike površine prirodnih livada i pašnjaka, te prostrano područje koje obiluje medonosnim biljem, osiguravaju Branešcima povoljne prirodne uslove za razvoj pčelarstva.

U poređenju s drugim industrijski razvijenijim sredinama, imamo izuzetno čistu i zdravu prirodu, što rezultira proizvodnjom vrlo kvalitetnog i zdravog meda.

 

S' druge strane, generalno gledano, vrlo smo slabo zastupljeni u promociji i distribuciji naših proizvoda u odnosu na druge sredine, što mnogima koji bi se bavili pčelarstvom nikako ne ide u prilog.

 

Pčelarstvo u Branešcima ima perspektivu što potvrđuju i individualni proivođači meda.

 

Zemljoradnička zadruga

 

Prva zemljoradnička zadruga u Branešcima je osnovana 60-ih godina prošlog vijeka sa ciljem okupljanja poljoprivrednih proizvođača u selu. Jako uspješan gigant prije rata imao je nekoliko stotina kooperanata koji su proizvodili i plasirali svoju hranu u tržišne viškove bivše države. 

Međutim rat je razorio sve što se stvorilo. ali entuzijasti se nisu dali omesti pa su 2003. godine osnovali Opštu zemljoradničku zadrugu "SLOGA", Branešci

 

Zadruga se bavi stočarsko-ratarskom proizvodnjom kao osnovnom djelatnošću. Svi zadrugari su ujedno i osnivači zadruge i ima ih ukupno 45. Zadruga broji 158 kooperanata.

 

Organska proizvodnja hrane

 

Uzgoj stoke

 

Organska proizvodnja kao dio ekološkog, održivog razvoja obuhvata proizvodnju hrane i namirnica (primarna poljoprivreda, prerada do distribucije) ali i neke druge proizvode biljnog i životinjskog porijekla (tkanine, koža).

 

Branešci su ekološki nenarušena sredina spremna da razvije organsku proizvodnju.

 

Organska hrana podrazumijeva proizvodnju hrane visoke hranljive vrijednosti u dovoljnim količinama. Visok kvalitet uz bezbjednost hrane po ljudsko zdravlje je osnovna postavka i zahtev savremenog potrošača.

 

Poznato je da organski proizvedeni proizvodi, posebno povrće, voće i aromatične vrste, imaju prirodan miris, ukus, često intenzivniju boju i veći sadržaj šećera, vitamina C i karotinoida, a manji je sadržaj štetnog NO3, što Branešci mogu ponuditi.

 

U organskoj hrani je bitno maksimalno korišćenje obnovljivih izvora energije u okviru proizvodnog sistema. U organskoj proizvodnji je karakteristična je reciklaža. Na taj način se uspostavlja kruženje materije, inače prekinuto u konvencionalnoj proizvodnji, a uspostavlja se i energetska uravnoteženost agroekosistema.

Reciklaža obuhvata mikrobiološku razgradnju organske materije iz poljoprivrede (biljni ostaci, stajnak, živinsko đubrivo) van njive, odnosno na njivi pri korišćenju zelenišnog đubriva i zelenog malca, što je u Branešcima praksa da se radi od davnina. To je jedan od najvećih kvaliteta našeg sela koji se u bližoj budćnosti mora iskoristiti.

 

Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrživost. Veoma je značajno da uravnoteženi odnos biljne i stočarske proizvodnje obezbedi dovoljno hrane za ishranu domaćih životinja, odnosno da stočarstvo obezbijedi organsko đubrivo. U prosjeku za jedan hektar biljne proizvodnje potrebno je jedno do dvoje grla krupne stoke. Samoodrživost se ostvaruje i raznovrsnom proizvodnjom, a mogu se organizovati eko-farme (koje se mogu iskoristiti u sferi seoskog turizma) kao što su salaši u Srbiji.

 

Kod organske proizvodnje, domaćim životinjama moraju se pružiti uslovi gajenja koji omogućavaju ispoljavanje prirodnih funkcija i ponašanja jer one čine dio agroekološkog sistema. To je slučaj u Branešcima jer se većina naše stoke hrani na prirodan način, a ne zatvoren u štali. 

 

Organska proizvodnja povrća i voća

 

Veliki značaj u poljoprivredi ima i organska proizvodnja povrća i voća. U Branešcima je prisutna individualna proizvodnja organske hrane bez upotrebe pesticida jer domaćini siju samo onoliko koliko je potrebno za domaćinstvo. Ozbiljnim pristupom, organizovanom proizvodnjom i dobrim marketingom organska proizvodnja povrća se može podići na viši nivo. 

 

U voćarstvu organski principi obuhvataju sakupljanje plodova iz ruralnih prirodnih populacija i gajenje voćnih vrsta u zasadima. Sakupljanje voća vrši se u skladu sa organskim principima odnosno vrši se prethodna ocjena ekološkog stanja područja i voćnih vrsta. Za voćnjake treba odabrati optimalne terene posebno one koji svojim položajem smanjuju mogučnost pojave oboljenja.

 

Branešci prema procjenama imaju oko 60.000 stabala bijelih šljiva od koji se pravi rakija šljivovica. Puno manje ima zasađenih jabuka, trešanja i višanja.